<?xml version="1.0" encoding="utf-8" ?><rss version="2.0" xmlns:tt="http://teletype.in/" xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom" xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/" xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/" xmlns:media="http://search.yahoo.com/mrss/"><channel><title>@kladionicabet</title><generator>teletype.in</generator><description><![CDATA[@kladionicabet]]></description><link>https://teletype.in/@kladionicabet?utm_source=teletype&amp;utm_medium=feed_rss&amp;utm_campaign=kladionicabet</link><atom:link rel="self" type="application/rss+xml" href="https://teletype.in/rss/kladionicabet?offset=0"></atom:link><atom:link rel="next" type="application/rss+xml" href="https://teletype.in/rss/kladionicabet?offset=10"></atom:link><atom:link rel="search" type="application/opensearchdescription+xml" title="Teletype" href="https://teletype.in/opensearch.xml"></atom:link><pubDate>Sun, 25 Oct 2026 04:27:46 GMT</pubDate><lastBuildDate>Sun, 25 Oct 2026 04:27:46 GMT</lastBuildDate><item><guid isPermaLink="true">https://teletype.in/@kladionicabet/sBgrnv64N3o</guid><link>https://teletype.in/@kladionicabet/sBgrnv64N3o?utm_source=teletype&amp;utm_medium=feed_rss&amp;utm_campaign=kladionicabet</link><comments>https://teletype.in/@kladionicabet/sBgrnv64N3o?utm_source=teletype&amp;utm_medium=feed_rss&amp;utm_campaign=kladionicabet#comments</comments><dc:creator>kladionicabet</dc:creator><title>Posjetite Bosnu: Strašne stvari u Tuzli</title><pubDate>Mon, 31 May 2021 13:11:24 GMT</pubDate><media:content medium="image" url="https://teletype.in/files/64/f2/64f24edf-dff6-4127-8697-cd57d43b15ac.jpeg"></media:content><description><![CDATA[<img src="https://teletype.in/files/da/2c/da2cb9ff-18d2-41c9-bf4a-5701bce96443.jpeg"></img>Bosna je jedno od najperspektivnijih turističkih odredišta na evropskom kontinentu. Ima prirodu koja oduzima dah, nevjerovatno bogatu istoriju i neke od najviših svjetskih stopa rasta turizma. Stoga definitivno turistička destinacija na koju biste trebali pripaziti!]]></description><content:encoded><![CDATA[
  <p>Bosna je jedno od najperspektivnijih turističkih odredišta na evropskom kontinentu. Ima prirodu koja oduzima dah, nevjerovatno bogatu istoriju i neke od najviših svjetskih stopa rasta turizma. Stoga definitivno turistička destinacija na koju biste trebali pripaziti!</p>
  <p><a href="https://teletype.in/@kladionicabet/3F9gi62sqD7" target="_blank">Tuzla</a> ima dugu i uznemirenu istoriju. Tuzla je treći grad po veličini u Bosni i Hercegovini i administrativni centar Tuzlanskog kantona Federacije Bosne i Hercegovine.</p>
  <p>Istorija Tuzle seže u 9. vijek, ali moderni dio Tuzle datira iz 1510. godine kada je grad postao važan garnizon pod Osmanskim carstvom.</p>
  <p>Stari grad Tuzla</p>
  <p>Centar grada Tuzle je, zajedno sa <a href="https://grad.tuzla.ba/turizam/panonska-jezera/" target="_blank">Panonskim jezerima</a>, najljepše područje Tuzle. Možete ga istražiti za 2-3 sata šetajući uskim ulicama.</p>
  <p>Grad ima mnogo neobičnih trgovina, a da ne spominjemo da je većina stvari vrlo jeftina za zapadnoeuropske putnike. Prekrasne austrougarske fasade kuća dodaju puno pastelnih boja starom gradu.</p>
  <p>U ljetnim mjesecima, kada se temperature ohlade, Trg slobode omiljeno je mjesto okupljanja svake generacije. Inače je jedno od najvećih u cijeloj Bosni.</p>
  <p>Džamije u Tuzli, Bosna</p>
  <p>Tuzla ima oko 45 džamija. Možete razlikovati 2 stila: onaj s visokim, uskim bijelim tornjem i onaj sa širokim, tamnim drvenim tornjem.</p>
  <p>Molitva (za mene uporediva s pjevanjem) Mujezina daje Tuzli vrlo posebnu draž, koju zasigurno možete pronaći u mnogim drugim bosanskim gradovima. Kako mi je to bilo prvi put, slušao sam „pojanje“ Mujezina koje me odnijelo.</p>
  <p>Jedna od najvažnijih džamija u Tuzli je Turalibegova džamija nazvana po planeru urbanog razvoja u 16. vijeku. Džamija je sa kamenom munarom i krovom u obliku piramide jedinstvena u Bosni i islamskom svijetu.</p>
  <figure class="m_column">
    <img src="https://teletype.in/files/da/2c/da2cb9ff-18d2-41c9-bf4a-5701bce96443.jpeg" width="1920" />
  </figure>
  <p>Panonska slana jezera</p>
  <p>Pravi vrhunac Tuzle su jedina slana jezera na evropskom kontinentu.</p>
  <p>Slana jezera su osvježavajuće mjesto za ljude iz Tuzle i okoline. Izuzetno je popularan tokom vrućih ljetnih mjeseci. Rečeno mi je da vikendom može da ima do 10.000 ljudi koji žele da se osveže od balkanskih vrućina.</p>
  <p>Sveukupno postoje 3 različita jezera: glavno jezero Pannonica ima plaže i niz kaskada i kupališta. Postoje restorani i kafići u neposrednoj blizini.</p>
  <p>Istorija Tuzle je uvijek bila usko vezana za njene izvore soli. Čak su i Grci bili svjesni soli u regiji. Međutim, Tuzla je svoje ime dobila mnogo kasnije: ime je izvedeno od turske riječi Tuz, što znači sol. Prvi osmanski dokument koji bilježi eksploataciju tuzlanskih izvora slane vode datira iz 1548. godine.</p>
  <p>Društveni centar Kuca Plamena Mira</p>
  <p>Centar za zajednicu Kuća plamena mira, smješten u srcu memorijalnog kompleksa Slana Banja, predstavlja pozitivan i kreativan pandan svim istorijskim spomenicima koji obilježavaju tragičnu historiju Bosne.</p>
  <p>Centar za zajednicu Kuća plamena mira je mjesto „nove“ Bosne u kojoj kreativni mladi vježbaju svoj instrument, održavaju se festivali i izložbe i još mnogo toga.</p>
  <p>Njegov živopisni dizajn enterijera i inovativna arhitektura mame svakog posjetitelja.</p>
  <p>Obavezno uvidite ovu privlačnu zgradu jer su mozaici jedni od najživljih koje sam vidio već dugo.</p>
  <figure class="m_column">
    <iframe src="https://www.youtube.com/embed/JkvaRK-gnWQ?autoplay=0&loop=0&mute=0"></iframe>
  </figure>
  <p>Foto obilazak Tuzla</p>
  <p>Kroz ovu turu dozvoljeno mi je da vidim skrivene dragulje Tuzle i zaista sam počeo cijeniti duži boravak u ovom gradu. Neki od ovih dragulja bili su Srpska pravoslavna crkva Svetog Đorđa, šetnja rijekom i spomenik jarcu ispred hotela Tuzla.</p>
  <p>Koza je simbol Tuzle u srednjem vijeku. Stara je izreka da se cijela Tuzla hranila sirom i mlijekom od jedne koze i spasila je stanovnike Tuzle od gladi.</p>

]]></content:encoded></item><item><guid isPermaLink="true">https://teletype.in/@kladionicabet/3F9gi62sqD7</guid><link>https://teletype.in/@kladionicabet/3F9gi62sqD7?utm_source=teletype&amp;utm_medium=feed_rss&amp;utm_campaign=kladionicabet</link><comments>https://teletype.in/@kladionicabet/3F9gi62sqD7?utm_source=teletype&amp;utm_medium=feed_rss&amp;utm_campaign=kladionicabet#comments</comments><dc:creator>kladionicabet</dc:creator><title>Umjetnici iz Bosne i Hercegovine koje biste trebali znati</title><pubDate>Mon, 31 May 2021 12:44:41 GMT</pubDate><media:content medium="image" url="https://teletype.in/files/e8/64/e8648733-24f3-4b62-8ec4-4d61beea3ec4.jpeg"></media:content><description><![CDATA[<img src="https://teletype.in/files/d2/b2/d2b2671e-2e0d-48c5-a07b-f7a63957f189.jpeg"></img>Bosna možda nije prvo mjesto na koje mislite o umjetnosti, ali ovo je previdjenje nekih nevjerovatnih umjetnika. Nekoliko bosanskih umjetnika, uključujući slikare, vajare i one koji rade s grafikom, stvara niz djela od savremene do ratne umjetnosti. Evo najboljih bosanskih umjetnika koje biste trebali pogledati.]]></description><content:encoded><![CDATA[
  <p>Bosna možda nije prvo mjesto na koje mislite o umjetnosti, ali ovo je previdjenje nekih nevjerovatnih umjetnika. Nekoliko bosanskih umjetnika, uključujući slikare, vajare i one koji rade s grafikom, stvara niz djela od savremene do ratne umjetnosti. Evo najboljih bosanskih umjetnika koje biste trebali pogledati.</p>
  <p>Mersad Berber<br /><a href="https://www.slobodna-bosna.ba/vijest/2700/smrt_mersada_berbera_od_tudjmanovog_simpatizera_do_alijinog_apologete.html" target="_blank">Mersad Berber</a>, rođen 1940. u Bosanskom Petrovcu, zapadna Bosna, jedan je od najpoznatijih umjetnika u tom području. Slikar i grafičar ima međunarodnu reputaciju zbog svojih savremenih stilova. Godine 1965. u Gradskoj galeriji Ljubljana u Sloveniji Berber je održao svoju prvu samostalnu izložbu na kojoj je predstavio svoja djela. Od tada mu je karijera naglo skočila i osvojio je više od 50 nagrada. Mersad Berber je kreirao tapiserije, poetske mape i ilustracije. Najpoznatija djela uključuju &quot;Između zemlje i vatre&quot; i &quot;Umetnik ideala&quot;. Umjetnik je umro 2012. godine.</p>
  <p>Safet Zec<br />Safet Zec dolazi iz malog grada, Rogatice, istočno od Sarajeva. Slikarov stil fokusira se na specifične aspekte njegove teme umjesto na samu sliku, što mu donosi međunarodno priznanje. Stvarajući slike i grafike, Zec je održao preko 70 samostalnih izložbi širom Bosne, osvojio više od 20 nagrada i izlaže u galerijama širom Evrope. Zec je bio najpoznatiji jugoslovenski umjetnik devedesetih prije bijega u Italiju tokom sukoba 1992. godine. Značajna djela uključuju njegovu kolekciju o bosanskom ratu, uključujući seriju slika o Srebrenici i &quot;Soba moje sestre&quot;. Drugi uključuju pejzaže, prirodu i fasade.</p>
  <figure class="m_column">
    <img src="https://teletype.in/files/d2/b2/d2b2671e-2e0d-48c5-a07b-f7a63957f189.jpeg" width="1920" />
  </figure>
  <p>Adi Granov<br />Svi znamo Iron Man-a. A većina je čula za Marvel Comics. Ali, vjerovatno nismo shvatili da Bosanac Adi Granov doprinosi i jednima i drugima. Granov stvara koncept slike i ilustracije za strip. Osim gore navedenog, druga značajna djela uključuju konceptualnu umjetnost za The Amazing Spiderman 2 i The Avengers.</p>
  <p>Nesim Tahirovic<br />Umjetnik rođen u Tuzli (1941.) stvarao je slike, crteže i skulpture tokom duge karijere koja je trajala nekoliko decenija. Nesim Tahirović je jedan od poznatih bosanskih slikara, koji takođe stvara scenske dizajne. Postignuća uključuju više od šezdeset samostalnih izložbi i doprinos na preko 100 grupnih izložbi u Bosni. Većina Tahirovićevih djela izložena je u lokalnim galerijama. „Drevni simboli mira i tolerancije“ jedan su od njegovih najpoznatijih djela.</p>
  <p>Endi E. Pošković<br />Posković, Sarajevčanin (1969) grafički stručnjak, svestrani je savremeni bosanski umjetnik. Njegovo umjetničko djelo kombinira živopisne vizualne elemente smještene iza blokova teksta. Genij Poškovića proizlazi iz višestrukih slojeva interpretacije iza njegovih umjetničkih djela koja predstavljaju suptilne bosanske demografske i političke promjene. Neki od Poskovićevih djela izloženi su širom svijeta, pa čak i na propagandnim plakatima istočne Evrope.</p>
  <p>Darmin Veletanlić<br />Bosanski slikar, rođen 1962. godine, stvara razne slike fokusirajući se na metafizičke i fizičke odnose između svojih subjekata. Veletanlić je ne samo jedan od najboljih bosanskih umjetnika, već je i međunarodno priznat po svom grafičkom radu. Tokom rata pobjegao je u Pariz gdje sada živi i radi kao umjetnik.</p>
  <p>Vesna Bugarski<br />Vesna Bugarski zaslužuje posebno priznanje. Iako po definiciji nije umjetnica, bila je prva žena arhitekta u historiji Bosne. Posle Drugog svetskog rata Bugarski je postala jedina žena koja je u Beogradu studirala arhitekturu, a kasnije se specijalizovala za dizajn enterijera. Ekscentrična i izdržljiva umjetnica eksperimentirala je s tapiserijama stvarajući ime za sebe u svijetu arhitekture. Ali, tvrdoglavost ju je koštala života.</p>
  <p>Tokom opsade Sarajeva, Bugarski je odbila da napusti svoj rodni grad i nastavila je da živi što normalnije. Umrla je u avgustu 1992. u dobi od 62 godine, ubijena granatom. Pljačkaši su potraživali njezinu kuću i ukrali joj posao.</p>
  <figure class="m_column">
    <iframe src="https://www.youtube.com/embed/ya68LBULxfE?autoplay=0&loop=0&mute=0"></iframe>
  </figure>
  <p>Dino Zonić<br />Kompozitor rođen u Sarajevu (1966) imao je djela izvedena i u Sjedinjenim Državama i u Evropi, uključujući nastupe papi Ivanu Pavlu II i Dalaj Lami. Vještina i genije Dina Zonića pretvorili su ga u neslužbenog kulturnog ambasadora Bosne. Nakon bijega u Hrvatsku tokom bosanskog rata i kasnije emigriranja u Sjedinjene Države, kompozitorova karijera išla je iz snage u snagu. Zonic danas diriguje Filverskom orkestrom Stivers u Daytonu.</p>
  <p>Zuko Džumhur<br />Zuku Džumhur (1920-1989), rođen u Konjicu, poznato je ime u svijetu bosanske umjetnosti. Pisac, slikar i karikaturist postao je najpoznatiji ilustrator u Jugoslaviji nakon Drugog svjetskog rata. Džumhur je objavio više od 10.000 publikacija, a kasnije je deset godina vodio sarajevsku TV emisiju Hodoljublje.</p>

]]></content:encoded></item></channel></rss>